Main pages

Surah As-Saaffat ( Those Ranges in Ranks )

Luhya

Surah As-Saaffat ( Those Ranges in Ranks ) - Aya count 182

وَٱلصَّٰٓفَّٰتِ صَفًّۭا ﴿١﴾

Nditsuba khubemaanga khulunyaali.

فَٱلزَّٰجِرَٰتِ زَجْرًۭا ﴿٢﴾

Nende khu balia bakaninjia amabii.

فَٱلتَّٰلِيَٰتِ ذِكْرًا ﴿٣﴾

Nende khu balia basoomanga obwitsulisio.

إِنَّ إِلَٰهَكُمْ لَوَٰحِدٌۭ ﴿٤﴾

Toto Nyasaye wenyu nimulala butswa.

رَّبُّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلْأَرْضِ وَمَا بَيْنَهُمَا وَرَبُّ ٱلْمَشَٰرِقِ ﴿٥﴾

Nyasaye Omulesi welikulu nende eshialo nende ebili hakari wabio. Ne ni Nyasaye Omulesi we ebukwe tsioosi.

إِنَّا زَيَّنَّا ٱلسَّمَآءَ ٱلدُّنْيَا بِزِينَةٍ ٱلْكَوَاكِبِ ﴿٦﴾

Toto efwe khwarona likulu lia hambi (liokhushialo) khuburone bwetsing’ining’ini tsikhongo.

وَحِفْظًۭا مِّن كُلِّ شَيْطَٰنٍۢ مَّارِدٍۢ ﴿٧﴾

Nende okhulilinda okhurulana nende buli shetani omukhayi.

لَّا يَسَّمَّعُونَ إِلَى ٱلْمَلَإِ ٱلْأَعْلَىٰ وَيُقْذَفُونَ مِن كُلِّ جَانِبٍۢ ﴿٨﴾

Balanyoola okhuwulila ebilonje bioluyali bia hekulu muno tawe, ne balasungwayo okhurulila buli mumbeka.

دُحُورًۭا ۖ وَلَهُمْ عَذَابٌۭ وَاصِبٌ ﴿٩﴾

Nibaloondungwa, ne bali nende eshinyasio shilaliwa tawe.

إِلَّا مَنْ خَطِفَ ٱلْخَطْفَةَ فَأَتْبَعَهُۥ شِهَابٌۭ ثَاقِبٌۭ ﴿١٠﴾

Halali ulia upusulanga eshindu eshititi, ne mana shimulondangakhwo eshichenga shiomulilo shimesamesanga.

فَٱسْتَفْتِهِمْ أَهُمْ أَشَدُّ خَلْقًا أَم مَّنْ خَلَقْنَآ ۚ إِنَّا خَلَقْنَٰهُم مِّن طِينٍۢ لَّازِبٍۭ ﴿١١﴾

Barebekhwo mbu: “Koo, abo ni baloongwa okhuloongwa okhutinyu muno okhushila ebilonje bindi biakhwaloonga?” Toto efwe khwabaloonga okhurula khuliloba litilanga.

بَلْ عَجِبْتَ وَيَسْخَرُونَ ﴿١٢﴾

Halali owukanga, nabo bakholanga omubayo sa.

وَإِذَا ذُكِّرُواْ لَا يَذْكُرُونَ ﴿١٣﴾

Ne nibetsulisibwa, shibetsulilanga tawe.

وَإِذَا رَأَوْاْ ءَايَةًۭ يَسْتَسْخِرُونَ ﴿١٤﴾

Ne nibalola eshimanyisio, nibakhola omubayo sa.

وَقَالُوٓاْ إِنْ هَٰذَآ إِلَّا سِحْرٌۭ مُّبِينٌ ﴿١٥﴾

Ne baboola mbu: “Kano shini shiosishiosi tawe halali ni obulosi butswa buli habulafu.

أَءِذَا مِتْنَا وَكُنَّا تُرَابًۭا وَعِظَٰمًا أَءِنَّا لَمَبْعُوثُونَ ﴿١٦﴾

Mbu olwa khulifwa mana khwamala khwaba liloba nende ebikumba, kho toto khulilamusibwa?

أَوَءَابَآؤُنَا ٱلْأَوَّلُونَ ﴿١٧﴾

Kata bapapa befu bakhale?”

قُلْ نَعَمْ وَأَنتُمْ دَٰخِرُونَ ﴿١٨﴾

Boola mbu: “Eeh! Nanyu nimuli batutuyibwe.\"

فَإِنَّمَا هِىَ زَجْرَةٌۭ وَٰحِدَةٌۭ فَإِذَا هُمْ يَنظُرُونَ ﴿١٩﴾

Luliba sa oluyoka lulala butswa, ne hawo, lola, balichaka okhulengalenga.

وَقَالُواْ يَٰوَيْلَنَا هَٰذَا يَوْمُ ٱلدِّينِ ﴿٢٠﴾

Baliboola mbu: “Abayiee, ino niyo inyanga yomurungo.”

هَٰذَا يَوْمُ ٱلْفَصْلِ ٱلَّذِى كُنتُم بِهِۦ تُكَذِّبُونَ ﴿٢١﴾

Ino niyo inyanga yeyindukho yamwakhayanga.

۞ ٱحْشُرُواْ ٱلَّذِينَ ظَلَمُواْ وَأَزْوَٰجَهُمْ وَمَا كَانُواْ يَعْبُدُونَ ﴿٢٢﴾

Khung’asie boosi bakhola amabii nende abakhasi babu, nende balia boosi babalaamanga.

مِن دُونِ ٱللَّهِ فَٱهْدُوهُمْ إِلَىٰ صِرَٰطِ ٱلْجَحِيمِ ﴿٢٣﴾

Abalali Nyasaye tawe. Mana bachomie khunjila yomulilo kwa Jahannam.

وَقِفُوهُمْ ۖ إِنَّهُم مَّسْـُٔولُونَ ﴿٢٤﴾

Mana beemie. Toto bo balarebwa.

مَا لَكُمْ لَا تَنَاصَرُونَ ﴿٢٥﴾

“Mubeele murie? Shichila shina shimukhoonyananga tawe?”

بَلْ هُمُ ٱلْيَوْمَ مُسْتَسْلِمُونَ ﴿٢٦﴾

Halali olwa lelo belekhulile muno Nyasaye.

وَأَقْبَلَ بَعْضُهُمْ عَلَىٰ بَعْضٍۢ يَتَسَآءَلُونَ ﴿٢٧﴾

Balihengana abeene khubeene mana bachake okhurebana.

قَالُوٓاْ إِنَّكُمْ كُنتُمْ تَأْتُونَنَا عَنِ ٱلْيَمِينِ ﴿٢٨﴾

Baliboola mbu: “Toto enywe mwakhwitsilanga okhurulila omukhono omulunji.”

قَالُواْ بَل لَّمْ تَكُونُواْ مُؤْمِنِينَ ﴿٢٩﴾

Balibakalusia mbu: “Halali enywe abeene shimwali Abasuubili tawe.

وَمَا كَانَ لَنَا عَلَيْكُم مِّن سُلْطَٰنٍۭ ۖ بَلْ كُنتُمْ قَوْمًۭا طَٰغِينَ ﴿٣٠﴾

Efwe shikhwali nobunyali khwinywe tawe, halali enywe abeene mwali abakori.

فَحَقَّ عَلَيْنَا قَوْلُ رَبِّنَآ ۖ إِنَّا لَذَآئِقُونَ ﴿٣١﴾

Mana khumalile okhukhoyeshela likhuwa lia Nyasaye wefu Omulesi. Toto efwe khulapila butswa eshinyasio.

فَأَغْوَيْنَٰكُمْ إِنَّا كُنَّا غَٰوِينَ ﴿٣٢﴾

Kho khwabakosia eshichila mbu fwesi khwali abakori.”

فَإِنَّهُمْ يَوْمَئِذٍۢ فِى ٱلْعَذَابِ مُشْتَرِكُونَ ﴿٣٣﴾

Toto abo inyanga eyo balisaanga halala mushinyasio.

إِنَّا كَذَٰلِكَ نَفْعَلُ بِٱلْمُجْرِمِينَ ﴿٣٤﴾

Endio nilwa khulikholela Abamabii.

إِنَّهُمْ كَانُوٓاْ إِذَا قِيلَ لَهُمْ لَآ إِلَٰهَ إِلَّا ٱللَّهُ يَسْتَكْبِرُونَ ﴿٣٥﴾

Toto bo olwa baboolelungwa mbu: “Abulaho nyasaye wundi ehale nende Nyasaye”, nibakhola obufuru.

وَيَقُولُونَ أَئِنَّا لَتَارِكُوٓاْ ءَالِهَتِنَا لِشَاعِرٍۢ مَّجْنُونٍۭ ﴿٣٦﴾

Ne baboolanga mbu: “Toto efwe khuleshe sa abanyasaye befu okhubeela omukaasi wa amashairi wuno, omulalu?”

بَلْ جَآءَ بِٱلْحَقِّ وَصَدَّقَ ٱلْمُرْسَلِينَ ﴿٣٧﴾

Halali ye yetsa khubwatoto, ne nafuchilisania nende Abarumwa.

إِنَّكُمْ لَذَآئِقُواْ ٱلْعَذَابِ ٱلْأَلِيمِ ﴿٣٨﴾

Toto enywe mulipila eshinyasio eshilulu.

وَمَا تُجْزَوْنَ إِلَّا مَا كُنتُمْ تَعْمَلُونَ ﴿٣٩﴾

Ne shimulirungwa tawe, halali kalia akamwakholanga.

إِلَّا عِبَادَ ٱللَّهِ ٱلْمُخْلَصِينَ ﴿٤٠﴾

Halali Abasumba ba Nyasaye abalobole.

أُوْلَٰٓئِكَ لَهُمْ رِزْقٌۭ مَّعْلُومٌۭ ﴿٤١﴾

Abo nibo balinyoola omukabo omubiishe.

فَوَٰكِهُ ۖ وَهُم مُّكْرَمُونَ ﴿٤٢﴾

Ebiamo. Nabo balihebwa oluyali.

فِى جَنَّٰتِ ٱلنَّعِيمِ ﴿٤٣﴾

Mumikunda chomwikulu chobwokholo.

عَلَىٰ سُرُرٍۢ مُّتَقَٰبِلِينَ ﴿٤٤﴾

Baliba khubisaala nibahengane.

يُطَافُ عَلَيْهِم بِكَأْسٍۢ مِّن مَّعِينٍۭ ﴿٤٥﴾

Balirererwa buli luno nende lulia eshisanda shieshinywebwa shieyisebele.

بَيْضَآءَ لَذَّةٍۢ لِّلشَّٰرِبِينَ ﴿٤٦﴾

Eshinywebwa eshilafu, eshimilimili khubalia banywetsanga.

لَا فِيهَا غَوْلٌۭ وَلَا هُمْ عَنْهَا يُنزَفُونَ ﴿٤٧﴾

Shibula obubii bwosibwosi, ne shishibameesinjia tawe.

وَعِندَهُمْ قَٰصِرَٰتُ ٱلطَّرْفِ عِينٌۭ ﴿٤٨﴾

Ne baliba nende Abakhasi balalengangakho abalali abasatsa babu tawe, betsimoni tsindayi muno.

كَأَنَّهُنَّ بَيْضٌۭ مَّكْنُونٌۭ ﴿٤٩﴾

Abakhasi shinga amabuyu kaliindwa obulai muno.

فَأَقْبَلَ بَعْضُهُمْ عَلَىٰ بَعْضٍۢ يَتَسَآءَلُونَ ﴿٥٠﴾

Balilengana abeene khubeene mana bachake okhureebana.

قَالَ قَآئِلٌۭ مِّنْهُمْ إِنِّى كَانَ لِى قَرِينٌۭ ﴿٥١﴾

Aliboola omubooli mulala mubo: “Toto esie ndali nende omwitsa.

يَقُولُ أَءِنَّكَ لَمِنَ ٱلْمُصَدِّقِينَ ﴿٥٢﴾

Yambolelanga mbu: 'Toto ewe oli mubafuchililanga?

أَءِذَا مِتْنَا وَكُنَّا تُرَابًۭا وَعِظَٰمًا أَءِنَّا لَمَدِينُونَ ﴿٥٣﴾

Mbu nikhufwa, khwaba liloba nende ebikumba, mbu toto khulirungwa?'”

قَالَ هَلْ أَنتُم مُّطَّلِعُونَ ﴿٥٤﴾

Aliboola mbu: “Koo, enywe mulenganga (mumulilo)?”

فَٱطَّلَعَ فَرَءَاهُ فِى سَوَآءِ ٱلْجَحِيمِ ﴿٥٥﴾

Kho alihenga ne alimulola hakari wa Jahannam.

قَالَ تَٱللَّهِ إِن كِدتَّ لَتُرْدِينِ ﴿٥٦﴾

Aliboola mbu: “Wallahi (nditsuba khu Nyasaye mulala)! Wali ahambi muno okhungosia.

وَلَوْلَا نِعْمَةُ رَبِّى لَكُنتُ مِنَ ٱلْمُحْضَرِينَ ﴿٥٧﴾

Chikhayanga okhuba emikabo chia Nyasaye wanje Omulesi, ndakhabeele mubalia abenjisibwamwo.

أَفَمَا نَحْنُ بِمَيِّتِينَ ﴿٥٨﴾

Koo! Efwe shikhulifwa tawe?

إِلَّا مَوْتَتَنَا ٱلْأُولَىٰ وَمَا نَحْنُ بِمُعَذَّبِينَ ﴿٥٩﴾

Halali okhufwa khwefu khwokhuranga, nafu shikhulinyoola eshinyasio tawe.\"

إِنَّ هَٰذَا لَهُوَ ٱلْفَوْزُ ٱلْعَظِيمُ ﴿٦٠﴾

Toto khuno nikho okhubura okhukhongo.

لِمِثْلِ هَٰذَا فَلْيَعْمَلِ ٱلْعَٰمِلُونَ ﴿٦١﴾

Ne shinga kano, nikabakhole balia bakhola.

أَذَٰلِكَ خَيْرٌۭ نُّزُلًا أَمْ شَجَرَةُ ٱلزَّقُّومِ ﴿٦٢﴾

Koo, okhubukanilwa endi shinokhulayi, nohomba omusaala kwa Zaquum?

إِنَّا جَعَلْنَٰهَا فِتْنَةًۭ لِّلظَّٰلِمِينَ ﴿٦٣﴾

Toto efwe khwakukhola okhuba eshinyasio khubalia abamabii.

إِنَّهَا شَجَرَةٌۭ تَخْرُجُ فِىٓ أَصْلِ ٱلْجَحِيمِ ﴿٦٤﴾

Toto oko ni omusaala kurulanga hakari wa Jahannamu.

طَلْعُهَا كَأَنَّهُۥ رُءُوسُ ٱلشَّيَٰطِينِ ﴿٦٥﴾

Ebibuli bia ebiamo biakwo bili shinga emirwe chia mashetani.

فَإِنَّهُمْ لَءَاكِلُونَ مِنْهَا فَمَالِـُٔونَ مِنْهَا ٱلْبُطُونَ ﴿٦٦﴾

Toto abo balilia ebiamo ebo mana betsusie khubio tsinda tsiabu.

ثُمَّ إِنَّ لَهُمْ عَلَيْهَا لَشَوْبًۭا مِّنْ حَمِيمٍۢ ﴿٦٧﴾

Mana khu ako bahelesibwe amaatsi kayile karabachila.

ثُمَّ إِنَّ مَرْجِعَهُمْ لَإِلَى ٱلْجَحِيمِ ﴿٦٨﴾

Mana obwatoto amakalushilo kabu kaliba Jahannam.

إِنَّهُمْ أَلْفَوْاْ ءَابَآءَهُمْ ضَآلِّينَ ﴿٦٩﴾

Toto bo banyoola basabwe nibakora.

فَهُمْ عَلَىٰٓ ءَاثَٰرِهِمْ يُهْرَعُونَ ﴿٧٠﴾

Nabo nibakhola lwangu okhuloonda amaseenelo kabu.

وَلَقَدْ ضَلَّ قَبْلَهُمْ أَكْثَرُ ٱلْأَوَّلِينَ ﴿٧١﴾

Ne khubwatoto bamala okhukora imbeli wabu abandu bakhale abaanji.

وَلَقَدْ أَرْسَلْنَا فِيهِم مُّنذِرِينَ ﴿٧٢﴾

Ne toto efwe khwabarumila abekanyilisi.

فَٱنظُرْ كَيْفَ كَانَ عَٰقِبَةُ ٱلْمُنذَرِينَ ﴿٧٣﴾

Mana henga olole shingala yali indukho yabalia abekanyilisibwa.

إِلَّا عِبَادَ ٱللَّهِ ٱلْمُخْلَصِينَ ﴿٧٤﴾

Halali Abasumba ba Nyasaye abalobole.

وَلَقَدْ نَادَىٰنَا نُوحٌۭ فَلَنِعْمَ ٱلْمُجِيبُونَ ﴿٧٥﴾

Ne toto Nuhu yakhulaanga, ne efwe khuli abalayi po bokhufuchilila.

وَنَجَّيْنَٰهُ وَأَهْلَهُۥ مِنَ ٱلْكَرْبِ ٱلْعَظِيمِ ﴿٧٦﴾

Ne nikhumuhabina ye halala nende Abandu be okhurulana nende amasila amakhongo.

وَجَعَلْنَا ذُرِّيَّتَهُۥ هُمُ ٱلْبَاقِينَ ﴿٧٧﴾

Mana nikhukhola olwibulo lulwe okhutoong’a.

وَتَرَكْنَا عَلَيْهِ فِى ٱلْءَاخِرِينَ ﴿٧٨﴾

Mana nikhumuleshela ifuma indayi khubetsa inyuma wuwe.

سَلَٰمٌ عَلَىٰ نُوحٍۢ فِى ٱلْعَٰلَمِينَ ﴿٧٩﴾

Omuleembe kube khu Nuhu mushialo shioosi.

إِنَّا كَذَٰلِكَ نَجْزِى ٱلْمُحْسِنِينَ ﴿٨٠﴾

Toto endio nilwa khurunganga abakholi bamalayi.

إِنَّهُۥ مِنْ عِبَادِنَا ٱلْمُؤْمِنِينَ ﴿٨١﴾

Toto ye ali Mubasumba befu Abasuubili.

ثُمَّ أَغْرَقْنَا ٱلْءَاخَرِينَ ﴿٨٢﴾

Mana Abandi abo nikhubasishia mumatsi.

۞ وَإِنَّ مِن شِيعَتِهِۦ لَإِبْرَٰهِيمَ ﴿٨٣﴾

Ne toto Ibrahim yali mumukaanda kukwe.

إِذْ جَآءَ رَبَّهُۥ بِقَلْبٍۢ سَلِيمٍ ﴿٨٤﴾

Olwa yetsela Nyasaye wuwe Omulesi nende omwoyo kukwe kwoosi.

إِذْ قَالَ لِأَبِيهِ وَقَوْمِهِۦ مَاذَا تَعْبُدُونَ ﴿٨٥﴾

Olwa yaboolela papa wuwe nende Abandu bebe mbu: “Ni shina shiamulamaanga?

أَئِفْكًا ءَالِهَةًۭ دُونَ ٱللَّهِ تُرِيدُونَ ﴿٨٦﴾

Eminyasaye chiobubeyi echilali Nyasaye nichiamwenyanga?

فَمَا ظَنُّكُم بِرَبِّ ٱلْعَٰلَمِينَ ﴿٨٧﴾

Mupariranga shina Nyasaye Omulesi webilonje bioosi?”

فَنَظَرَ نَظْرَةًۭ فِى ٱلنُّجُومِ ﴿٨٨﴾

Mana nasitia tsimoni okhuhenga tsing’ining’ini.

فَقَالَ إِنِّى سَقِيمٌۭ ﴿٨٩﴾

Naboola mbu: “Toto esie endwala.”

فَتَوَلَّوْاْ عَنْهُ مُدْبِرِينَ ﴿٩٠﴾

Nabo nibamulekha nibamufutarira omukongo.

فَرَاغَ إِلَىٰٓ ءَالِهَتِهِمْ فَقَالَ أَلَا تَأْكُلُونَ ﴿٩١﴾

Mana nabwondela eminyasaye chiabu. Nachiboolela mbu: “Shichila shina shimuliitsanga tawe?

مَا لَكُمْ لَا تَنطِقُونَ ﴿٩٢﴾

Mubeele murie wamulalomalomanga tawe?”

فَرَاغَ عَلَيْهِمْ ضَرْبًۢا بِٱلْيَمِينِ ﴿٩٣﴾

Mana nachikalukhanila nachikhupa nomukhono omulunji.

فَأَقْبَلُوٓاْ إِلَيْهِ يَزِفُّونَ ﴿٩٤﴾

Mana nibamwitsila lwangu lwangu.

قَالَ أَتَعْبُدُونَ مَا تَنْحِتُونَ ﴿٩٥﴾

Naboola mbu: “Enywe mulaamanga ebindu bia mwiraanyanga abeene?

وَٱللَّهُ خَلَقَكُمْ وَمَا تَعْمَلُونَ ﴿٩٦﴾

Ne Nyasaye niye wabaloonga halala nende akamukholanga ako.\"

قَالُواْ ٱبْنُواْ لَهُۥ بُنْيَٰنًۭا فَأَلْقُوهُ فِى ٱلْجَحِيمِ ﴿٩٧﴾

Nibaboola mbu: “Muumbashile eshiumbashe mana mumusukune mumulilo.”

فَأَرَادُواْ بِهِۦ كَيْدًۭا فَجَعَلْنَٰهُمُ ٱلْأَسْفَلِينَ ﴿٩٨﴾

Kho benya okhumukholela amabii, halali nikhubakhola bo okhuba ba hasi muno.

وَقَالَ إِنِّى ذَاهِبٌ إِلَىٰ رَبِّى سَيَهْدِينِ ﴿٩٩﴾

Ne naboola mbu: “Toto esie ewuya enzia ewa Nyasaye wanje Omulesi, Ye alalunjisia.\"

رَبِّ هَبْ لِى مِنَ ٱلصَّٰلِحِينَ ﴿١٠٠﴾

\"Ewe Nyasaye wanje Omulesi, mbelesia ulia uli mubakholi bamalayi.\"

فَبَشَّرْنَٰهُ بِغُلَٰمٍ حَلِيمٍۢ ﴿١٠١﴾

Mana nikhumuboolera koomwikhoyo, komwana omwihotselefu muno.

فَلَمَّا بَلَغَ مَعَهُ ٱلسَّعْىَ قَالَ يَٰبُنَىَّ إِنِّىٓ أَرَىٰ فِى ٱلْمَنَامِ أَنِّىٓ أَذْبَحُكَ فَٱنظُرْ مَاذَا تَرَىٰ ۚ قَالَ يَٰٓأَبَتِ ٱفْعَلْ مَا تُؤْمَرُ ۖ سَتَجِدُنِىٓ إِن شَآءَ ٱللَّهُ مِنَ ٱلصَّٰبِرِينَ ﴿١٠٢﴾

Olwa yoola eshichelo shiokhuchenda ninaye, yamuboolela mbu: “Ewe mwana wanje, toto esie endutsi mumaloro mbu ekhusinzanga, kho hengamwo, olola orie?” Naboola mbu: “Ewe papa wanje, khola shinga oloomesibungwa, witsa okhuunyoola Nyasaye nachama, nendi mubalia befwiilanga.”

فَلَمَّآ أَسْلَمَا وَتَلَّهُۥ لِلْجَبِينِ ﴿١٠٣﴾

Kho boosi babili olwa belekhulila Nyasaye, mana namukonelia obweni.

وَنَٰدَيْنَٰهُ أَن يَٰٓإِبْرَٰهِيمُ ﴿١٠٤﴾

Nikhumulanga mbu: “Ewe Ibrahim!

قَدْ صَدَّقْتَ ٱلرُّءْيَآ ۚ إِنَّا كَذَٰلِكَ نَجْزِى ٱلْمُحْسِنِينَ ﴿١٠٥﴾

Toto omalile okhukhola habwene khumaloro kalia. Toto endio nilwa khurunganga Abakholi bamalayi.

إِنَّ هَٰذَا لَهُوَ ٱلْبَلَٰٓؤُاْ ٱلْمُبِينُ ﴿١٠٦﴾

Toto kano ni amatemo kali habulafu.”

وَفَدَيْنَٰهُ بِذِبْحٍ عَظِيمٍۢ ﴿١٠٧﴾

Mana nikhumuhelesia eshisinzo shioluyali.

وَتَرَكْنَا عَلَيْهِ فِى ٱلْءَاخِرِينَ ﴿١٠٨﴾

Mana nikhumuleshela ifuma indayi khubetsa inyuma.

سَلَٰمٌ عَلَىٰٓ إِبْرَٰهِيمَ ﴿١٠٩﴾

Omulembe kube khu Ibrahim.

كَذَٰلِكَ نَجْزِى ٱلْمُحْسِنِينَ ﴿١١٠﴾

Endio nilwa khurunganga Abakholi bamalayi.

إِنَّهُۥ مِنْ عِبَادِنَا ٱلْمُؤْمِنِينَ ﴿١١١﴾

Toto ye ali Mubandu befu basuubila.

وَبَشَّرْنَٰهُ بِإِسْحَٰقَ نَبِيًّۭا مِّنَ ٱلصَّٰلِحِينَ ﴿١١٢﴾

Ne nikhumuboolera koomwikhoyo, kokhwibulwa khwa Is’haaq, abe Omurumwa womubandu Abalayi.

وَبَٰرَكْنَا عَلَيْهِ وَعَلَىٰٓ إِسْحَٰقَ ۚ وَمِن ذُرِّيَّتِهِمَا مُحْسِنٌۭ وَظَالِمٌۭ لِّنَفْسِهِۦ مُبِينٌۭ ﴿١١٣﴾

Mana nikhumuhelesia tsikhabi ye nende Is’haaq. Ne mulwibulo lwabu, nibarulamwo Abandu abalayi nende balia bekholela amabii habulafu.

وَلَقَدْ مَنَنَّا عَلَىٰ مُوسَىٰ وَهَٰرُونَ ﴿١١٤﴾

Ne toto khwakholela obulayi Musa nende Harun.

وَنَجَّيْنَٰهُمَا وَقَوْمَهُمَا مِنَ ٱلْكَرْبِ ٱلْعَظِيمِ ﴿١١٥﴾

Nikhubahabina halala nende Abandu babu okhurulana nende obutinyu obukhongo.

وَنَصَرْنَٰهُمْ فَكَانُواْ هُمُ ٱلْغَٰلِبِينَ ﴿١١٦﴾

Mana nikhubakhonya nibaba nibo abashili.

وَءَاتَيْنَٰهُمَا ٱلْكِتَٰبَ ٱلْمُسْتَبِينَ ﴿١١٧﴾

Ne nikhuhelesia babili abo Eshitabu shinoosinjia.

وَهَدَيْنَٰهُمَا ٱلصِّرَٰطَ ٱلْمُسْتَقِيمَ ﴿١١٨﴾

Mana nikhubalunjisia khunjila ingololofu.

وَتَرَكْنَا عَلَيْهِمَا فِى ٱلْءَاخِرِينَ ﴿١١٩﴾

Mana nikhubaleshela ifuma indayi khubalia betsa inyuma wabu.

سَلَٰمٌ عَلَىٰ مُوسَىٰ وَهَٰرُونَ ﴿١٢٠﴾

Omulembe kube khu Musa nende Harun.

إِنَّا كَذَٰلِكَ نَجْزِى ٱلْمُحْسِنِينَ ﴿١٢١﴾

Toto endio nilwakhurunganga abalayi.

إِنَّهُمَا مِنْ عِبَادِنَا ٱلْمُؤْمِنِينَ ﴿١٢٢﴾

Toto babili abo bali Mubasumba befu Abasuubili.

وَإِنَّ إِلْيَاسَ لَمِنَ ٱلْمُرْسَلِينَ ﴿١٢٣﴾

Ne toto Elyas yali Mubarumwa.

إِذْ قَالَ لِقَوْمِهِۦٓ أَلَا تَتَّقُونَ ﴿١٢٤﴾

Olwa yaboolela Abandu bebe mbu: “Shimuritsanga tawe?

أَتَدْعُونَ بَعْلًۭا وَتَذَرُونَ أَحْسَنَ ٱلْخَٰلِقِينَ ﴿١٢٥﴾

Mulaamanga Baal (eshimoosi shieidhahabu) ne mulekha omuloonji omulayi mwene?

ٱللَّهَ رَبَّكُمْ وَرَبَّ ءَابَآئِكُمُ ٱلْأَوَّلِينَ ﴿١٢٦﴾

Nyasaye wenyu Omulesi nende wa bapapa benyu bakhale.”

فَكَذَّبُوهُ فَإِنَّهُمْ لَمُحْضَرُونَ ﴿١٢٧﴾

Mana nibamuyingasia. Ne toto balikhung’asibwa (mumulilo).

إِلَّا عِبَادَ ٱللَّهِ ٱلْمُخْلَصِينَ ﴿١٢٨﴾

Halali Abasumba ba Nyasaye Abatswenulwa.

وَتَرَكْنَا عَلَيْهِ فِى ٱلْءَاخِرِينَ ﴿١٢٩﴾

Mana nikhumuleshela ifuma indayi khubalia betsa inyuma wuwe.

سَلَٰمٌ عَلَىٰٓ إِلْ يَاسِينَ ﴿١٣٠﴾

Omulembe kube khu Ilyas.

إِنَّا كَذَٰلِكَ نَجْزِى ٱلْمُحْسِنِينَ ﴿١٣١﴾

Toto endio nilwa khurunganga Abalayi.

إِنَّهُۥ مِنْ عِبَادِنَا ٱلْمُؤْمِنِينَ ﴿١٣٢﴾

Toto ye ali Mubasumba befu Abasuubila.

وَإِنَّ لُوطًۭا لَّمِنَ ٱلْمُرْسَلِينَ ﴿١٣٣﴾

Ne toto Luti ali Mubarumwa.

إِذْ نَجَّيْنَٰهُ وَأَهْلَهُۥٓ أَجْمَعِينَ ﴿١٣٤﴾

Olwa khwamuhabina halala nende Abandu baye boosi.

إِلَّا عَجُوزًۭا فِى ٱلْغَٰبِرِينَ ﴿١٣٥﴾

Halali omukhasi omushiele owali mubatong’a inyuma (mubasishibwa).

ثُمَّ دَمَّرْنَا ٱلْءَاخَرِينَ ﴿١٣٦﴾

Mana nikhusishia abandi abo.

وَإِنَّكُمْ لَتَمُرُّونَ عَلَيْهِم مُّصْبِحِينَ ﴿١٣٧﴾

Ne toto enywe mubaburangakhwo mumabwibwi.

وَبِٱلَّيْلِ ۗ أَفَلَا تَعْقِلُونَ ﴿١٣٨﴾

Nende eshilo, mana kho shimukharetsangakhwo mubwongo tawe?

وَإِنَّ يُونُسَ لَمِنَ ٱلْمُرْسَلِينَ ﴿١٣٩﴾

Ne toto Yunus yali mulala khubarumwa.

إِذْ أَبَقَ إِلَى ٱلْفُلْكِ ٱلْمَشْحُونِ ﴿١٤٠﴾

Olwa yelushila muliaro litsule.

فَسَاهَمَ فَكَانَ مِنَ ٱلْمُدْحَضِينَ ﴿١٤١﴾

Mana nibasanjilana mumakhuwa, mana nikamukwiila obubi.

فَٱلْتَقَمَهُ ٱلْحُوتُ وَهُوَ مُلِيمٌۭ ﴿١٤٢﴾

Mana inyeni nimumila naye nali ufunaanibwa.

فَلَوْلَآ أَنَّهُۥ كَانَ مِنَ ٱلْمُسَبِّحِينَ ﴿١٤٣﴾

Ne akhayanga okhuba mubalia abatswenulanga Nyasaye.

لَلَبِثَ فِى بَطْنِهِۦٓ إِلَىٰ يَوْمِ يُبْعَثُونَ ﴿١٤٤﴾

Yakhamenyele munda mwayo okhuula inyanga yokhulamusibwa mubafu.

۞ فَنَبَذْنَٰهُ بِٱلْعَرَآءِ وَهُوَ سَقِيمٌۭ ﴿١٤٥﴾

Mana nikhumusukuna khulukuku, naye nali omulwale.

وَأَنۢبَتْنَا عَلَيْهِ شَجَرَةًۭ مِّن يَقْطِينٍۢ ﴿١٤٦﴾

Ne nikhumumesilia omumela kwelihondo.

وَأَرْسَلْنَٰهُ إِلَىٰ مِاْئَةِ أَلْفٍ أَوْ يَزِيدُونَ ﴿١٤٧﴾

Mana nikhumuruma khubandu iyelefu imia ndala nohomba bashilaho awo.

فَـَٔامَنُواْ فَمَتَّعْنَٰهُمْ إِلَىٰ حِينٍۢ ﴿١٤٨﴾

Mana nibasuubila, ne nikhubara mubwokholo okhula okhufwa khwabu.

فَٱسْتَفْتِهِمْ أَلِرَبِّكَ ٱلْبَنَاتُ وَلَهُمُ ٱلْبَنُونَ ﴿١٤٩﴾

Ne bareebe mbu: “Nyasaye wuwo Omulesi niye uli nende abana abakhana nabo bali nende abana abasiani?

أَمْ خَلَقْنَا ٱلْمَلَٰٓئِكَةَ إِنَٰثًۭا وَهُمْ شَٰهِدُونَ ﴿١٥٠﴾

Nohomba khwaloonga Abamalaika okhuba beshikhasi nabo nibalolanga?”

أَلَآ إِنَّهُم مِّنْ إِفْكِهِمْ لَيَقُولُونَ ﴿١٥١﴾

Ne toto manya mbu khububeyi bwabu baboolanga mbu:

وَلَدَ ٱللَّهُ وَإِنَّهُمْ لَكَٰذِبُونَ ﴿١٥٢﴾

“Nyasaye yebula”, ne toto bo nababeyi.

أَصْطَفَى ٱلْبَنَاتِ عَلَى ٱلْبَنِينَ ﴿١٥٣﴾

Oh, yalobola abana beshikhana okhushila beshisiani?

مَا لَكُمْ كَيْفَ تَحْكُمُونَ ﴿١٥٤﴾

Baane muli murie? Mubusinjia murie?

أَفَلَا تَذَكَّرُونَ ﴿١٥٥﴾

Oh, shimuparangakhwo tawe?

أَمْ لَكُمْ سُلْطَٰنٌۭ مُّبِينٌۭ ﴿١٥٦﴾

Nohomba muli nende eshifune shia habulafu?

فَأْتُواْ بِكِتَٰبِكُمْ إِن كُنتُمْ صَٰدِقِينَ ﴿١٥٧﴾

Mana nakharerekhwo eshitabu shienyu, nikali mbu muboolanga obwatoto.

وَجَعَلُواْ بَيْنَهُۥ وَبَيْنَ ٱلْجِنَّةِ نَسَبًۭا ۚ وَلَقَدْ عَلِمَتِ ٱلْجِنَّةُ إِنَّهُمْ لَمُحْضَرُونَ ﴿١٥٨﴾

Ne baraho olwikho hakari waye nende Amajini, ne Amajini kamala okhumanya mbu toto (baboolanga bario) balikhung’asibwa (mumililo).

سُبْحَٰنَ ٱللَّهِ عَمَّا يَصِفُونَ ﴿١٥٩﴾

Obutswenufu ni bwa Nyasaye ehale nende akabamuchishilanga ako.

إِلَّا عِبَادَ ٱللَّهِ ٱلْمُخْلَصِينَ ﴿١٦٠﴾

Halali Abasumba ba Nyasaye Abatswenulwa.

فَإِنَّكُمْ وَمَا تَعْبُدُونَ ﴿١٦١﴾

Mana toto enywe nende abamulamanga.

مَآ أَنتُمْ عَلَيْهِ بِفَٰتِنِينَ ﴿١٦٢﴾

Shimunyala okhubakosia tawe.

إِلَّا مَنْ هُوَ صَالِ ٱلْجَحِيمِ ﴿١٦٣﴾

Halali ulia ulinjila mumulilo.

وَمَا مِنَّآ إِلَّا لَهُۥ مَقَامٌۭ مَّعْلُومٌۭ ﴿١٦٤﴾

Ne habulaho yesiyesi mwifwe, halali ali nende habundu wuwe amanyikhane.

وَإِنَّا لَنَحْنُ ٱلصَّآفُّونَ ﴿١٦٥﴾

Ne toto efwe nefwe khwemaanga olunyaali.

وَإِنَّا لَنَحْنُ ٱلْمُسَبِّحُونَ ﴿١٦٦﴾

Ne toto nefwe batswenulanga (Nyasaye) muno.

وَإِن كَانُواْ لَيَقُولُونَ ﴿١٦٧﴾

Ne baliho balia baboolanga mbu:

لَوْ أَنَّ عِندَنَا ذِكْرًۭا مِّنَ ٱلْأَوَّلِينَ ﴿١٦٨﴾

“Khubeetsangakhwo nende ametsulisio ka Abandu bakhale (bebitabu).

لَكُنَّا عِبَادَ ٱللَّهِ ٱلْمُخْلَصِينَ ﴿١٦٩﴾

Toto khwakhabeele Abasumba ba Nyasaye Abatswenulwa.”

فَكَفَرُواْ بِهِۦ ۖ فَسَوْفَ يَعْلَمُونَ ﴿١٧٠﴾

Halali (olwa eshitabu shiabetsela) bashikhaya, mana hambi hano balitsa okhumanya.

وَلَقَدْ سَبَقَتْ كَلِمَتُنَا لِعِبَادِنَا ٱلْمُرْسَلِينَ ﴿١٧١﴾

Ne toto likhuwa liefu liamala okhuranjilila khubasumba befu Abarumwa.

إِنَّهُمْ لَهُمُ ٱلْمَنصُورُونَ ﴿١٧٢﴾

Mbu abo toto nibo balihabinwa.

وَإِنَّ جُندَنَا لَهُمُ ٱلْغَٰلِبُونَ ﴿١٧٣﴾

Ne omukanda kwefu kwabalwani niko kulishila.

فَتَوَلَّ عَنْهُمْ حَتَّىٰ حِينٍۢ ﴿١٧٤﴾

Kho baleshe butswa khubise bititi.

وَأَبْصِرْهُمْ فَسَوْفَ يُبْصِرُونَ ﴿١٧٥﴾

Ne bahenje butswa, mana hambi hano balitsa okhulola.

أَفَبِعَذَابِنَا يَسْتَعْجِلُونَ ﴿١٧٦﴾

Koo, eshinyasio shiefu nishio shiabayungubanilanga?

فَإِذَا نَزَلَ بِسَاحَتِهِمْ فَسَآءَ صَبَاحُ ٱلْمُنذَرِينَ ﴿١٧٧﴾

Kho olwa eshinyasio eshio shilibeshela mushikuri shiabu, iliba itsuli imbi muno khubalia bekanyilisibwa.

وَتَوَلَّ عَنْهُمْ حَتَّىٰ حِينٍۢ ﴿١٧٨﴾

Ne baleshe sa khubise bititi.

وَأَبْصِرْ فَسَوْفَ يُبْصِرُونَ ﴿١٧٩﴾

Ne henga butswa, mana hambi hano balitsa okhulola.

سُبْحَٰنَ رَبِّكَ رَبِّ ٱلْعِزَّةِ عَمَّا يَصِفُونَ ﴿١٨٠﴾

Nyasaye wuwo Omulesi, Nyasaye Owaamaani, nomutswenufu muno ehale nende kabamuchishilanga ako.

وَسَلَٰمٌ عَلَى ٱلْمُرْسَلِينَ ﴿١٨١﴾

Ne omulembe kube khubarumwa.

وَٱلْحَمْدُ لِلَّهِ رَبِّ ٱلْعَٰلَمِينَ ﴿١٨٢﴾

Ne okhwitsomibwa khwoosi nikhwa Nyasaye Omulesi webiloonje bioosi.